Povodom odluke Višeg suda u Kragujevcu kojom su poništene odluke Opštinske izborne komisije u vezi sa biračkim mestom broj 1, obaveštavamo javnost o sledećem:
Srpska napredna stranka je na ovim lokalnim izborima ostvarila nespornu pobedu, koja ni na koji način nije dovedena u pitanje ovim postupkom, niti može biti ugrožena bilo kakvim naknadnim odlukama. Upravo zato smatramo da je naša obaveza da, u interesu javnosti, jasno ukažemo na nepravilnosti i sporne odluke koje prate ovaj slučaj.
Podsećamo da se do sada nismo javno oglašavali, kako bismo izbegli bilo kakav utisak pritiska na sud. Istovremeno, u toku postupka zatražili smo izuzeće postupajućih sudija, zbog javno iskazanih stavova koji dovode u pitanje njihovu političku nepristrasnost, što nije usvojeno.
Na biračkom mestu broj 1. utvrđeno je da čak 41 građaninu nije omogućeno da glasa, usled grubog kršenja izborne procedure. Konkretno, starijim ili bolesnim građanima koji su se prijavili za glasanje van biračkog mesta nije omogućeno da glasaju u skladu sa zakonom – deo njih uopšte nije obiđen, dok oni koji jesu, nisu dobili mogućnost da potpišu obaveznu potvrdu o glasanju van biračkog mesta, čime je ceo postupak učinjen nezakonitim i nevažećim.
O ovim činjenicama postoje jasna svedočenja – kompletan birački odbor, kao i posmatrači izbornog procesa, neposredno su upoznati sa tokom glasanja i načinom na koji su građani lišeni svog biračkog prava. Dodatno, u zapisniku sa tog biračkog mesta, koji su potpisali članovi odbora, jasno je navedeno da su 22 lica glasala van biračkog mesta, ali da nijedna potvrda o njihovom glasanju nije potpisana.
Upravo zbog ovako utvrđenih nepravilnosti, Opštinska izborna komisija je opravdano poništila glasanje, štiteći zakon i osnovno demokratsko pravo – pravo glasa.
Umesto da se glasanje ponovi zbog očiglednih nepravilnosti, Viši sud je stao na stranu onih kojima odgovara da se izborna pravila krše. Posebno zabrinjava što je sud praktično prihvatio tezu da građani kojima je onemogućeno da glasaju nemaju pravo da traže zaštitu svojih prava. Ovakvo tumačenje nije samo pravno sporno – ono je opasno po demokratski poredak.
Još je opasnije to što su suštinske nepravilnosti zanemarene, dok su formalnosti stavljene iznad prava građana. Da li je moguće da je važnije kako je prigovor podnet, nego činjenica da desetine ljudi nisu mogle da glasaju? Da li je normalno da se izborna volja „brani“ tako što se ignoriše da je ljudima uskraćeno osnovno pravo?
Ovakva odluka šalje jasnu i uznemirujuću poruku – da se izborna pravila mogu kršiti bez posledica i da zaštita biračkog prava nije prioritet. To je presedan koji može ugroziti svaki naredni izborni proces.
Ostavljamo javnosti da proceni da li bi u bilo kojoj drugoj situaciji ovako utvrđene nepravilnosti bile tretirane na isti način – i da li bi odluka bila ista da je makar jedan birač iz redova opozicije bio onemogućen da glasa.
Ovaj slučaj možda pokazuje i plan blokadera za naredne izbore. Uvežbava se obaranje biračkih mesta gde im rezultat ne odgovara, dok se ne dozvoljava poništavanje drugih mesta usled flagrantnih nepravilnosti. Oslanjajući se na naklonost dela sudija, samo blokaderski pečat može biti garancija „nezavisnosti i dosledne primene zakona“.
Na ovom primeru i laici mogu da vide kako to u praksi izgleda.