Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas slave Svetog Alimpija Stolpnika, u narodu poznat kao i Alimpijevdan. U crkvenom kalendaru ovaj dan je označen crnim podebljanim slovom, a ne tako mali broj Srba, Alimpija slavi kao svoju slavu.
Prema verovanju, ovaj svetac je u postu i molitvi na stubu proveo 53 godine. Sveti Alimpije Stolpnik, hrišćanski asketa iz 7. veka. Rođen je oko 522. godine u veoma pobožnoj porodici, u Andrijanopolju. Još kao mali, bio je predan na službu Bogu.
Iako voljen od svih, težio je usamljeničkom načinu života, pa se, tražeći mirno mesto za potpuno predavanje Bogu, zaustavio na nekom groblju od koga su ljudi bežali. Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), i na njemu na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo veći deo života. Zbog toga je nazvan stolpnikom. Posle nekog vremena podsmevanja i čuđenja, na šta se Alimpije nije obazirao i nije dozvolio nijednom iskušenju da ga poremeti, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utehe, pouke i isceljenja. Oko njegovog stuba podignuta su dva manastira, jedan muški i jedan ženski. U ženskom manastiru živele su Alimpijeve majka i sestra.
On je sa svog stuba, primerom i rečima, ukazivao ljudima put ka spasenju. Po predanju, Alimpije je živeo 120 godina i upokojio se 640. godine u vreme cara Iraklija.
On je zaštitnik stoke, pa se zato na njegov dan ne upreže stoka. Iako praznik Sveti Alimpija nije zapovedan, a time i neradan za vernike, njegov kult je rasprostranjen kod Srba i slavi se i kao krsna slava. Prema narodnoj tradiciji, ne valja ni da se na ovaj dan jede goveđe meso. Kao i na sve druge velike pravoslavne praznike, i na ovaj bi, barem što se narodne tradicije i običaja tiče trebalo preskočiti sve teške poslove.