
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećem Svetom Vartolomeju, jednog od dvanaest apostola.
Vartolomej, koji je u našem narodu poznat i kao Vratoloma iliti Vrtoloma, najpre je s apostolom Filipom i sestrom devicom Marijamom, a neko vreme i sa svetim Jovanom Bogoslovom, propovedao jevanđelje prvo u Aziji, zatim u Indiji i, najzad, u Jermeniji, gde je i mučenički i skončao.
Njegovo telo hrišćani su časno sahranili u olovni sanduk, koji su, međutim, neznabošci uzeli i bacili u more. Voda je donela sanduk do ostrva Liparskih, gde ga episkop Agaton, po otkrovenju u snu, dočeka i sahrani u hramu. Kasnije su mošti ovog velikog apostola prenete u Benevent, pa u Rim.
Za ovaj praznik u narodu su vezana brojna verovanja.
Narod kaže da se deci brani da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, zabranjuje se kupanje u rekama a ženama.
Sveti Vartolomej je svetac koji čuva useve i strogo pazi da neko ne ore. Veruje se daVartolomej ne prašta nevernicima koji danas rade, zbog čega rizikuju da im svi usevi propadnu.
U selima u Šumadiji veruju da svetac leči od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava danas sede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete.
Tek kada oni prilegnu i zadremaju, može doći do grada, ali to se retko dešava.