RADIO-TELEVIZIJA ŠUMADIJA - ARANĐELOVAC - 034 723 886

Zadužbina cara Dušana ispod dvora poslednjeg srpskog despota

Zadužbina cara Dušana ispod dvora poslednjeg srpskog despota
FireShot Capture 819 - DVORINE - YouTube - www.youtube.com

 

Kada su pre četiri godine počela istraživanja na lokalitetu Dvorine kod Aranđelovca, arheolozi nisu mogli ni da pretpostave šta se nalazi na mestu nekadašnjeg dvora poslednjeg srpskog despota Pavla Bakića.

Detaljnim iskopavanjima otkriveni su ostaci monumentalne srednjovekovne crkve i drugih građevina. Do ovog otkrića verovalo se da je naseljavanje tog dela Šumadije počelo znatno kasnije.

Narodno predanje o životu despota Pavla Bakića bilo je prvi trag koji je istraživače doveo na Venčac – do ostataka nekadašnjeg dvora. Prva iskopavanja dovela su istraživače do zaključka da se ovde nalaze još neki objekti. Pronalaskom kamena tesanika sa freskom koji je bio uzidan u zgradu koja se smatrala despotskim dvorom navelo je na sumnju da se tu nalazi i crkva.

„Ona nas je iznenadila svojom veličinom, načinom gradnje i ukrašavanja. Radi se o srpsko-vizantijskom tipu građevine kao što je recimo Gračanica ili Sveti Arhangeli kod Prizrena, a takvih crkava u okolini Šumadije i uopšte na severu Srbije do sada nije bilo“, kaže Vladan Milivojević, kustos Narodnog muzeja u Aranđelovcu.

Ovo je prva otkrivena crkva tog tipa u Šumadiji, vladarska i nesumnjivo Nemanjićka. Veruje se da joj je ktitor bio car Dušan. Prošlogodišnja istraživanja donela su saznanja koja govore da je crkva u drugoj polovini 15. veka najverovatnije bila razrušena, a jedno vreme pre toga i pusta. O načinu života tog doba govore i tragovi zidnog slikarstva.

„Radi se o izuzetnom živopisu, to su ocenili naši stručnjaci, istoričari umetnosti, koji ne zaostaje za zidnim slikarstvom Dečana, Gračanice, što je još jedan od dokaza da se zaista radi o vladarskoj zadužbini jer je samo vladar mogao da podigne jednu tako moćnu zadužbinu“, ističe Milivojević.

„Na neki način, otvorili smo novu stranicu istorije za ovaj kraj, a u sledećoj godini, zahvaljujući Ministarstvu kulture, očekujemo izradu projekta konzervacije i prezentacije ovog lokaliteta zaista značajnog za našu istoriju“, navodi Darko Pavlović, direktor Narodnog muzeja Aranđlovac.

Tokom četiri godine istraživanja prikupljeno je nekoliko desetina hiljada fragmenata, veliki broj predmeta pronađenih u nekropoli, a na lokalitetu se pojavljuju čak i neki rimski natpisi. Poslednjih dana istraživanja 2019. istraživači su uočili i temelje jedne starije građevine na kojima je bila podignuta crkva. Još se ne zna iz kog je perioda ta građevina i čemu je služila.

Izvor RTS