Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 21. novembra obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan.
Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, jednom od najvažnijih anđela u hrišćanskoj tradiciji. Njegovo ime potiče iz hebrejskog jezika i u prevodu znači „Ko je kao Bog?“, dok se u crkvenim tekstovima pominje kao predvodnik nebeskih sila. U hrišćanskoj ikonografiji najčešće je prikazan kao ratnik sa mačem ili kopljem, što simbolizuje borbu protiv zla.
U Srbiji je Aranđelovdan posebno značajan jer spada među najrasprostranjenije krsne slave. Prema zastupljenosti, nalazi se odmah iza Svetog Nikole, a vekovima je deo porodične tradicije u različitim krajevima zemlje.
U pojedinim krajevima Srbije Aranđelovdan je imao poseban značaj za stočare. Arhangel Mihailo povezivan je sa zaštitom stoke, a praznik je obeležavan posebnim obredima i pripremanjem namenski oblikovanog hleba.
U pojedinim porodicama postojalo je verovanje da je arhangel Mihailo „živi svetac“, pa se zbog toga smatralo da za njegovu slavu ne treba pripremati žito.
Međutim, reč je o narodnom tumačenju, a ne o crkvenom pravilu. Pravoslavna crkva predviđa pripremanje slavskog žita za sve krsne slave, uključujući i Aranđelovdan.