Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom Nektariju Eginskom, jednom od najvećih iscelitelja u istoriji hrišćanstva. Praznik se svečano obeležava i u manastiru Tumane, gde se od 2017. godine čuva čestica njegovih moštiju.
Sveti Nektarije, rođen kao Anastasije Kefalas, bio je pravoslavni teolog, episkop i svetitelj. Rođen je 1. oktobra 1846. godine u Trakiji, u siromašnoj porodici. Posle osnovnog obrazovanja preselio se u Carigrad, a 1866. godine otišao je na ostrvo Hios, gde je radio kao učitelj. Deset godina kasnije zamonašio se i dobio ime Lazar.
Godine 1877. rukopoložen je u čin jerođakona i dobio ime Nektarije. Nekoliko godina kasnije otišao je u Atinu, gde je 1885. godine diplomirao na Bogoslovskom fakultetu. Naredne godine rukopoložen je u čin sveštenika, a potom unapređen u čin arhimandrita i postavljen za sekretara Aleksandrijske patrijaršije. Za mitropolita Pentapolskog izabran je 1889. godine.
Nektarije je 1892. godine preuzeo službu propovednika u Grčkoj, a od 1894. do 1908. godine rukovodio je bogoslovskom školom u Atini. Poslednje godine života proveo je na grčkom ostrvu Egini, gde je osnovao manastir Svete Trojice. U pravoslavnom svetu poštuje se kao veliki čudotvorac i molitveni zastupnik u bolesti i životnim iskušenjima. Preminuo je 8. novembra 1920. godine u Atini. Carigradska patrijaršija kanonizovala ga je 1961. godine.
Praznik Svetog Nektarija svečano se obeležava i u manastiru Tumane, gde se čestica njegovih moštiju čuva od 2017. godine. Vernici mogu da joj se poklone tokom cele godine.
Sveti Nektarije Eginski poštuje se i kao zaštitnik Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, čija je krsna slava posvećena ovom svetitelju.
Njegovoj molitvenoj pomoći posebno se obraćaju oboleli od malignih bolesti, tražeći snagu i utehu tokom lečenja.